CRVENI KORALJI - Mnogo značiš... / cover *nov. 2018.*

Kad bih bio drvosječa

Drvosječa da sam ja
a ti da si dama
da li tada bi željela
ljubav medu nama?

Drvosjeca da sam ja
da l bi bio tvoj
da li tada bi dijelila
sa mnom život svoj?

Žuljavim bi rukama
grlio te nježno
da li bi me ti voljela
iskreno i vječno?

Kad bih bio mlinar ja
u mlinu starom
što bih tada predstavljao
u životu tvom?

(Kad bih stvarno bio drvosječa
osjecam, osjecam,ti me ne bi voljela).

Vidim te gdje odlaziš
gledam te sa tugom
bez tebe bit ću izgubljen
nemoj poći drugom!

Drvosjeca da sam ja
a ti da si dama
da li tada bi zeljela
ljubav medu nama?

Da li tada bi željela
ljubav medu nama?

 ---------------------------------

Bogata glazbena karijera hrvatskog rock sastava Crveni koralji započela je davne 1962. Godine, kada je bend osnovan, no ne pod imenom koje ih je proslavilo, već kao Crveni đavoli, odnosno Crveni dječaci.

Inspirirani glazbom Cliffa Richarda i The Shadows, grupu su osnovali Miro Lukačić, Davorin Dino Kras-Sarajlić, Rudi Šimunec, Medo Josip Badrić i Jelenko, dok im se Boris Barba Babarović pridružio nakon nekoliko mjeseci. U grupi su tijekom dugugogišnje karijere svirali i Mika Hižak, Vlado Kirby Bastajić, Boris Turina i Krešo Pavlić.
Prvu ploču Crveni koralji izdali su 1964. godine, a pjesma “Rekla si: volimo se” postala je udarni hit, te je prodana u 100.000 primjeraka, što je u ono vrijeme bilo gotovo identično broju postojećih gramofona u cijeloj državi. Dečki su palili i žarili po plesnjacima diljem Zagreba, dobivavši preko 10 tisuća pisama obožavatelja svakog mjeseca.
Šezdesete su bile njihove godine, bili su na vrhuncu slave, a sve njihove ploče prodane su u srebrnim i zlatnim nakladama. Tijekom turneje po cijeloj bivšoj Jugoslaviji, 1964. godine, proglašeni su najomiljenijom rock grupom.Uz brojne festivalske nagrade, grupa je tri puta bila nominirana u kategoriji najboljeg benda bivše Jugoslavije u izboru muzičkog magazina “Ritam”.
Na Zagreb festu 1966. godine odnose prvu nagradu stručnog žirija i drugu nagradu publike za skladbu “Ne pitajte za nju”, a skladbu “Nemoj reći zbogom”, koju su izveli godinu dana kasnije, zagrebačka publika nagrađuje trećim mjestom. Uslijedile su turneje po Njemačkoj, a u sklopu programa “Našim građanima u svijetu”, s meštrom programa Vikijem Glovackim, bili su prateća skupina estradnim zvijezdama Ivici Šerfeziju, Ivi Robiću, Arsenu Dediću. Suradnju su nastavili i u tonskim studijima, gdje su što za sebe, što za druge, snimili šezdesetak singl i EP ploča.
Na prvu turneju po Rusiji, Crveni koralji otišli su početkom sedamdesetih proslavivši pritom desetu obljetnicu postojanja. Na turneji su nastupali uz tada najveće zvijezde bivše države Ladu Leskovara, Zdenku Kovačićek, Josipu Lisac, Đurđicu Barlović, Tonija Leskovara i neuništivog Matta Collinsa.
Početkom sedamdesetih grupu nakratno napušta Boris Babarović, koji se preselio u Split, a zamijenio ga je Marijan Miše. Taj period trajao je vrlo kratko jer Barba nije mogao bez Koralja kao ni oni bez njega. U toj prvoj polovici sedamdesetih Koralji gostuju na gotovo svim radijskim i TV postajama u bivšoj državi, a svojim hitovima dižu publiku na noge gdje god se pojavili.
Medo Badrić grupu je napustio 1976. godine, zamijenio ga je Boris Turina, a njega pak višegodišnji član Zlatnih akorda Željko “Mačor” Marinac. U to vrijeme otišao je i jedan od prvih ritam gitarista Rudolf-Rudi Šimunec, koji će još jednom zajedno s Barbom, Mirekom, Krešom i Mačorom u ožujku 1985. godine zasvirati i snimiti “Zbirku rock’n’rolla 63-65”.
Iako je euforija koja je vladala šezdesetih odavno nestala, Crveni koralji i dalje sviraju svojoj vjernoj publici. Tako će vjerojatno biti i dalje, sve dok kod Barbe i ostalih bude volje i želje za stajanjem na bini i sviranjem starog dobrog rock’n’rolla, ali i sve dok bude onih koji će se prisjećati nekih svojih uspomena, ljubavi ili rastanaka koje su proživjeli uz pjesme Crvenih koralja. (izvor - CROREC)

Šta danas slušam?!

Malo zapadnije bi rekli: što danas slušam?! Ali, ne mari... Razumemo se već... Zar ne?!
Kao što iz gornjeg videa možete da vidite, danas slušam Borisa Babarovića i CRVENE KORALJE. U Winamp-u se upravo vrte njihove pesme! Uglavnom, instumentali. Trenutno, "Guitar tango".
Kada je tako, hajde da potražimo na NET-u nešto o njima! Dobra je sledeća ADRESA. Ne da je dobra već je - odlična! Upravo je listam, prikupljam podatke o Crvenim koraljima...
Pa, krenimo sa hronologijom...
NULTA TAČK A - Godina osnivanja benda je 1961/1962. godina.
OSNIVAČI: Miro Lukačić, Davorin Dino Kras-Sarajlić, Rudi Šimunec, Medo Josip Badrić i Jelenko Krupić.
Boris Barba Babarović pridružuje im se nakon nekoliko meseci...
I priča zvana CRVENI KORALJI kreće! Vozi po gradovima i republikama EX YU!
Potom na sajtu koji smo naveli sledi INTERVJU.
Ipak, evo i ovde nekih izvoda iz intervjua.
Prva proba benda: Trg žrtava fašizma 15, ZAGREB.
Prva svirka - u Poletu, plesnjaku nedaleko od navedene adrese prve probe benda.
Repertoar: Clif i Shadowsi.
PRVI EP - 1963. GODINE snimaju prvi EP. Udarna stvar je bila skladba basiste Dine: "Rekla si, volimo se", uz još jednu vokalnu i dvije instrumentalna skladbe.
TV DEBI - Počinju se pojavljivati i na televiziji: "Mornar na triciklu", "Ekran bez ekrana", "Slavica i Mendo Mendović", "Magazin"...
MAMUTSKA YU TURNEJA - g-dine Sinković, kao pravi meštar u svom fahu, organizuje 150, možda i 160 koncerata u tri meseca po celoj tadašnjoj Jugi!
Alfons Vučer - Koraljima je napisao nekoliko prekrasnih hitova...
NAGRADE - Na "Zagreb festu" 1966. odnose prvu nagradu stručnog žirija i drugu nagradu publike s "Mirjanom", nagrađeni su i 1967. za skladbu "Ne pitajte za nju", a "Nemoj reći zbogom" publika 1968. nagrađuje trećim mjestom.
INOSTRANSTVO - 1966. odlaze u Njemačku, gostuju u Stuttgartu, Hamburgu, Hannoveru. Ponovno će u Njemačku na dvotjednu turneju u sklopu programa "Našim građanima u svijetu", s meštrom programa Vikijem Glovackim, gdje će biti i prateća skupina estradnim zvjezdama Ivici Šerfeziju, Ivi Robiću, Arsenu Dediću...
SARADNJA - saradnju sa nabrojanim pevačima... nastavljaju i u tonskim studijima, pa su tako - što za sebe, što za druge - snimili šezdesetak singl i EP-ploča.
NOVI BASISTA BENDA - "Naš novi basist bio je Mika Hižak, pun elana, zafrkant. Morali smo s njim navježbati naš koncertni program jer je Damir Gostl najavio neku turnejicu, možda i dvije, a na kraju se izrodila najveća turneja u povijesti: tri smo godine, od 1968. do 1971. god. svirali i do tri koncerta na dan - u 16, 18 i 20 sati, baš kao filmske predstave!"
JNA - JNA je bila bolna tAčka/točka C. KORALJA: čim bi bend počeo kontinuirano raditi, "zasolili" bi pozivima, preko noći...
"Tako se i naš basist Hiza baš fino "udomaćio" u bendu, kad evo poziva da se u roku od 24 sata javi na odsluženje vojnog roka! Taj smo dan, kad je stigao telegram, baš svirali u travničkom Domu JNA. Izgrlili smo i ispratili "druga" našega, a on ravno za Zagreb, pa - na crno preko "grane" via Kanada!"
BASISTA NO. 3 i NO. 4- ulogu basiste je preuzeo tehničar Vladek Solenečki, i to čisto pristojno, a ubrzo novi basist postaje Vladimir Kirby Bastajić.
orgulje/klavir - Krešo Pavlić.
SRBIJA - njihov najveći "roker" Đorđe Marjanović odbio nastupiti iza nas, prepao se da ga ne isfućkaju... IZVIŽDE, što bi se reklo?!
(Opaki su bili ti Koralji! Slušao sam ih jednog leta na Hvaru - Starigrad. Pravi bend za terase! Ili su bili samo pregaženi (u svakom pogledu) te 1983. godine?!)
R U S I J A / SSSR - Crveni koralji odlaze 1971./1972. prvi put u Rusiju. Uz imena poput Lade Leskovara, Zdenke Kovačićek, Josipe Lisac, Đurđice Barlović, Tonija Leskovara i neuništivog Matta Collinsa. Pola su godine svirali uzduž i poprijeko tadašnjeg SSSR-a!
S P L I T - Boris Babarović se 1971. g. seli u Split.
Menja ga Marijan Miše, ali se neuništivi Barba ponovno vraća. Jer, on bez Koralja i oni bez njega jesu - nezamislivo!
S L O V E N I J A - Lado Leskovar ih zove 1973. godine u svoj show na slovenačkoj TV: u sat vremena svirke uživo iz ljubljanskog Studentskog naselja, oduševljavaju publiku.
PERSONALNE PROMENE - Medo Badrić 1976. godine napušta Koralje, menja ga ponovo Boris Turina, a njega višegodišnji član Zlatnih akorda Željko "Mačor" Marinac.
Odlazi i jedan od prvih dobrih ritam gitarista Rudolf-Rudi Šimunec.
SLEDEĆI JUBILEJ - 2012. godine pedeset godina postojanja!